Za informacije iz prve ruke pročitajte Studiju postojećih informatičko-komunikacijskih rješenja te poboljšanja pristupačnosti za slijepe osobe, Mario Perčinić, 2009. (Otvori .DOC)
GPS kao budući orijentacijski stup među osobama oštećena vida, Mario Perčinić i Danko Butorac, 2009. (Otvori .DOC)
Osnovno o tehničkim pomagalima za osobe s invaliditetom
Tehnička pomagala za osobe s posebnim potrebama (assistive technology - AT) je generički pojam koji obuhvaća sve uređaje koji omogućuju veću samostalnost time što omogućuju ili olakšavaju obavljanje poslova koje osoba ranije nije mogla ili ih je teško mogla obaviti.
Osim toga, ta tehnička pomagala, omogućuju osobama s posebnim potrebama i bolju interakciju s drugim tehničkim uređajima potrebnima za obavljanje odredjenih zadataka, uređajima koji često nisu prilagođeni mogućnostima osoba s posebnim potrebama. Nažalost, upravo su tehnički uređaji (hardver i softver) često dizajnirani na način koji milijunima ljudi u svijetu stvara nepotrebne barijere.
Univerzalni dizajn tehničkih rješenja znači veću uporabljivost (usability), posebice osobama s posebnim potrebama. Univerzalno pristupačna tehnologija pruža brojne prednosti korisnicima - dobar pristupačan dizajn je istovremeno i univerzalan dizajn. Jedan primjer su spušteni rubnici pločnika na krizanjima, kojima se omogućuje veća mobilnost osobama s poteškoćama motorike ali i roditeljima s dječjim kolicima.
Drugi primjer su moderni telefoni koji nisu pristupačni gluhim osobama ili onima sa oslabljenim sluhom. No, upotrebom tekstualnog telefona (poznatim i kao TDD, engl. telecommunications device for the deaf ili TTY, engl. teletypewriter) koji konvertira tipkane znakove u tonove koji se mogu slati putem telefonske linije, gluha osoba može komunicirati na daljinu. Dodavanjem tzv. "relej" servisa, u kojem telefonski operator primatelju čita što gluha osoba tipka te tipka što čujuća osoba odgovara, gluhoj osobi je omogućen razgovor s bilo kim tko ima telefon, ne samo s osobama koje koriste tekstualni telefon.
Mnogi telefoni danas imaju kontrolu glasnosti primarno namijenjenu osobama koje imaju oštećenje sluha ali također ta mogućnost nalazi svoju primjenu i na mjestima gdje vlada buka. Neki telefoni imaju veće tipke kako bi omogućili točnije biranje brojeva.
Osoba s motoričkim teškoćama može imati problema koristiti kalkulator na računalu. Softver za prepoznavanje govora (speech recognition) prepoznaje kratke glasovne komande i olakšava upotrebu kalkulatora.
Osobe s teškoćama učenja (learning disabilities) kao što su to disleksija (problemi s čitanjem teksta uzrokovan načinom na koji mozak obrađuje pisane informacije) i disgrafija (problemi s pisanjem različite etiologije) za čitanje koriste govorni (text-to-speech - TTS) softver koji pretvara tekst u (sintetički) govor te programme za sricanje (spelling) za pomoć pri pisanju.
Računala i njihovi periferni uređaji te razni softver postali su ključna pomagala osobama s teškoćama učenja i osobama s ostećenjem vida. No, programi za sricanje i čitanje od koristi su i korisnicima koji nemaju takvih teskoća.
Igračke koje su prilagođene djeci s posebnim potrebama, prikladne su i djeci bez oštećenja.
Hardver
- Veliki monitori
- Prilagođene jake lampe za čitanje
- Držač tiskanog materijala u vertikalnoj poziciji za lakše čitanje
- Elektronička povećala (engl. closed circuit television - CCTV). Tiskani materijali i objekti se postavljaju pred kameru, a povećani prikaz se pojavljuje na ekranu.
- Modificirani kasetofon
- Modificirani diktafon kojim se upravlja pomoću nožne pedale
- Uređaj za izradi taktilnih crteže (engl. fuser) koji proizvodi reljefne, taktilne prikaze grafikona i mapa na posebnom papiru osjetljivom na toplinu
- Skener koji se koristi zajedno sa softverom za optičko prepoznavanje znakova (engl. optical character recognition - OCR) Tiskani tekst se skenira i konvertira u digitalni koji se prikazuje na ekranu kao čitljiv tekst. Ako se koristi u kombinaciji s čitaćem ekrana, taj tekst može odmah biti pročitan na glas od strane računala.
- Samostalno pomagalo za čitanje koje integrira skener, optički prepoznavač znakova i govorni softver te funkcionira bez računala.
- Braillev redak (Braille display). Elektronički taktilni uređaj koji je smješten ispod tipkovnice. Linije slova s ekrana prikazuju se na brajici.
- Elektronička bilježnica. To je prenosivo računalo s Brajičnom ili klasičnom QWERTY tiskovnicom i sintetičkim govorom. Neki modeli imaju i integriran Braillev redak.
- Brajični printer (engl. Braille embosser) koji tekst sa računala tiska kao Braille pismo tako što utiskuje točke na papir. Sa računalom se povezuje kao i ostali printeri.
- Braillev pisači stroj (engl. Brailler). To je pisaća mašina kojom se, manualno, ispisuje tekst na brajici.
Softver
- Prilagođavanje grafičkog korisničkog sučelja (engl. graphical user interfaces) radi promjene boja i veličine radne plohe (engl. desktop), ikona za prečice, traka izbornika i kliznih traka.
- Povečalo prikaza na ekranu (engl. screen magnifiers)
- Govorne (engl. self-voicing) aplikacije
- Čitači ekrana (engl. screen reader). Aplikacija koja sadržaj ekrana pretvara u govor ili brajicu (ukoliko je računalo opremljeno Braillevim retkom).
- Optički prepoznavatelj znakova (engl. optical character recognition) koji pretvara tiskani tekst u digitalni primjenom skenera
- Braille prevodilac koji konvertira digitalni tekst u brajicu
- Govorne jedinice (Text-to-speech) i softver za prepoznavanje govora (Speech-to-text). Softveri koji prevode, u prvom slučaju tekst u govor, a u drugom govor u tekst
- Softveri za pomoć pri pisanju kao što su to softver za sricanje (engl. spelling checker) i gramatiku (engl. grammar checker)
Izvor: Wikipedia
